Apikilti an Ayiti: Kijan pou Kòmanse Elvaj Myèl San Pèdi Koloni oswa Lajan
← Retounen nan Aprann
Elvaj15 min li

Apikilti an Ayiti: Kijan pou Kòmanse Elvaj Myèl San Pèdi Koloni oswa Lajan

Ruch, sekirite, plant ki bay flè, enspeksyon, rekòt siwo myèl, parazit, pestisid, siklòn ak kalkil mache.

Pou kenbe sou telefòn: chwazi “Save as PDF” nan fenèt enpresyon an.

Apikilti ap pran plis atansyon an Ayiti, men yon videyo ki montre bokal siwo myèl pa montre tout travay ki kenbe yon koloni vivan. Myèl bezwen flè ak dlo pandan ane a, yon ruch ki byen plase, enspeksyon ki gen metòd, kontwòl parazit, pwoteksyon kont pestisid ak yon mache ki peye pou yon pwodwi pwòp. Kòmanse ak fòmasyon ak yon ti kantite ruch ou ka swiv—pa ak yon pwomès pwofi rapid.

Anvan ou Achte Ruch: Fòmasyon, Sit ak Mache

Pa kòmanse ak yon lis materyèl sou entènèt. Pase tan ak yon apikiltè ki konn enspekte koloni, rekonèt larenn ak kouve, jere smoker, rekòlte san kontamine siwo myèl, epi reponn a piki. Verifye tou kiyès k ap vann koloni ki an sante, pyès ruch ki konpatib ak kote pou jwenn asistans lè gen maladi. Vizite sit la nan maten ak apremidi. Li bezwen manje ak dlo nan distans myèl ka jwenn, aksè pou pote bwat lou, drenaj, yon ti lonbraj nan chalè, ak pwoteksyon kont van, vòl, dife ak inondasyon. Antre ruch la pa dwe voye liy vòl myèl yo sou pòt, lekòl, wout, bèt oswa vwazen. Pale ak vwazen yo anvan, epi prepare yon plan pou moun ki fè gwo reyaksyon alèjik. Teste mache a anvan ou elaji: siwo myèl kri oswa filtre, gwosè bokal, pri, frekans, etikèt ak kalite kliyan mande. Ekri pri koloni, ruch, kostim, smoker, ekstraktè oswa sèvis ekstraksyon, bokal, transpò, pèt ak travay. Premye sezon an ka pa bay yon rekòt pou vann.

Ki Ruch ak Ekipman ki Fè Sans

Ruch Langstroth sèvi ak ankadreman ak bwat estanda epi li ka rann ekstraksyon ak agrandisman pi fasil si pyès yo disponib. Ruch top-bar ka pi senp pou konstwi lokalman, men metòd jesyon ak rekòt la diferan. Pa melanje mezi ankadreman ak bwat san plan: yon sistèm estanda ki gen pyès ak moun ki konnen li pi itil pase yon modèl chè ou pa ka repare. Baz sekirite a se yon vwal ki fèmen byen, kostim oswa rad klè ki kouvri kò, gan apwopriye, bòt, smoker, hive tool ak yon kote ki an sekirite pou mete kouvèti ak ankadreman. Smoker la dwe bay lafimen fre, pa flanm oswa sann cho; pote dlo epi pa kite li limen nan vejetasyon sèk. Mete ruch yo dwat sou sipò solid anlè tè mouye, avèk espas pou travay dèyè oswa sou kote. Mare yo oswa sèvi ak yon sistèm ki reziste van. Pa detwi yon koloni sovaj pou pran siwo myèl; kaptire oswa deplase yon koloni mande konpetans, pèmisyon pwopriyetè ak yon plan pou sekirite moun.

Plant, Dlo ak yon Kalandriye Flè

Yon sèl plant pa ka nouri koloni pandan tout ane a. Fè yon kalandriye lokal: chak mwa, note ki pyebwa, rekòt ak plant sovaj ki gen flè, si myèl vizite yo, ak si gen peryòd grangou. Mango, sitris, kafe, zaboka, pwa Kongo, bazilik ak moringa ka bay polèn oswa nèktar nan kèk kote ak sezon, men flè ak pwodiksyon siwo myèl varye ak lapli, tè, varyete ak zòn. Pa pwomèt yon kalite siwo myèl sèlman paske plant lan prezan. Plante divèsite ki adapte ak zòn nan, enkli pyebwa natif ak plant ki fleri nan diferan mwa. Pwoteje mangwòv ak vejetasyon natirèl olye ou netwaye yo pou mete ruch. Evite entwodui espès anvayisan. Mete yon sous dlo pwòp ak sifas kote myèl ka poze pou yo pa al nan bokit, kay vwazen oswa dlo sal; renouvle li pou moustik pa elve. Lè flè ra, obsève rezèv koloni an. Manje siplemantè pa yon resèt otomatik: kalite, moman ak kantite mande gid lokal. Pa bay siwo pandan yon rekòt pou vann si sa ka melanje ak siwo myèl, epi pa bay myèl ki soti nan yon koloni enkoni paske li ka pote maladi.

Kijan pou Enspekte San Deranje Koloni an Twòp

Chwazi yon lè ki sèk, kalm, lè anpil myèl ap chèche manje. Mete ekipman an pare, apwoche dousman epi sèvi ak ti kantite lafimen. Pa kanpe devan antre a. Premye enspeksyon yo dwe fèt ak yon moun ki gen eksperyans; si ou gen yon istwa gwo alèji ak piki, mande konsèy medikal anvan ou travay ak myèl. Nan chak enspeksyon, chèche prèv koloni an gen larenn: ze, jèn lav ak yon modèl kouve ki nòmal; gade rezèv polèn ak siwo myèl, espas ki rete, selil larenn, siy swarming, myèl oswa lav ki pa nòmal, ak parazit. Ou pa oblije jwenn larenn nan chak fwa. Pa kite ankadreman deyò lontan nan solèy oswa van. Ekri dat, move tan, fòs koloni, kouve, rezèv, espas ou ajoute, parazit ou konte ak tout tretman. Yon rejis fè ou wè chanjman; ouvri ruch souvan san objektif ka refwadi kouve, kraze larenn oswa pwovoke vòl.

Varroa, Ti Skarabe Ruch ak Lòt Pwoblèm

Varroa se yon akaryen ki ka febli myèl ak favorize viris; ti skarabe ruch, papiyon lasi, foumi ak vòl ant koloni kapab tou fè dega. Yon ruch ki sanble aktif pa pwouve li pa gen parazit. Aprann yon metòd siveyans ki mezire nivo Varroa, epi note rezilta yo olye ou trete sou devinèt. Pa gen yon sèl tretman ki kòrèk pou tout ruch ak tout sezon. Tanperati, kantite kouve, nivo enfestasyon, pwodwi ki legal, rezistans ak prezans bwat siwo myèl pou rekòt chanje desizyon an. Sèvi sèlman ak pwodwi otorize pou myèl, swiv etikèt la, dòz ak delè rekòt; melanj lakay ka touye myèl, kontamine lasi ak siwo myèl oswa kreye rezistans. Kenbe koloni yo fò, pa kite ankadreman vid san pwoteksyon, netwaye ekipman, pa transfere ankadreman malad, epi mete nouvo koloni anba obsèvasyon. Kouve ki gen move sant, kouvèti selil ki koule, anpil myèl ak zèl defòme oswa lanmò toudenkou mande izolasyon ak konsèy teknik—pa vann oswa deplase koloni an.

Pestisid: Travay ak Kiltivatè Vwazen yo

Myèl ka pran pestisid sou flè, pousyè, dlo oswa plant ki fèk flite. Pale ak kiltivatè nan zòn nan anvan sezon flite: montre kote ruch yo ye, pataje nimewo telefòn, epi mande yo avèti ou sou pwodwi, dat ak lè. Sa pa ranplase etikèt pwodwi a oswa règ lokal. Pa flite ruch, myèl, dlo yo oswa rekòt k ap fleri pandan myèl ap chèche manje. Chwazi metòd ki pi ba risk, swiv etikèt la, evite drift ak dlo k ap koule, epi respekte tout restriksyon pou polinizatè. Deplase oswa fèmen ruch san vantilasyon ak plan ka tou touye koloni; pa fè sa nan dènye minit. Si ou sispèk anpwazònman, pa vann siwo myèl oswa lasi ki ka ekspoze. Foto sit la, note lè, van ak travay ki te fèt, konsève echantiyon jan yon otorite konseye, epi rapòte evènman an bay sèvis agrikòl ki konsène.

Rekòt Siwo Myèl ak Ijyèn

Rekòlte sèlman ankadreman ki gen ase siwo myèl mi ak selil byen kouvri, pandan ou kite koloni an rezèv pou viv. Pa pran ankadreman ki gen kouve. Retire myèl yo dousman epi mennen bwat yo nan yon espas pwòp, sèk, ki fèmen kont pousyè, foumi ak mouch. Tout sifas, kouto, ekstraktè, paswa ak bokit ki touche siwo myèl dwe pwòp epi fèt pou manje. Pa sèvi ak bokit ki te kenbe pwodui chimik. Kontwole imidite ak fèmantasyon; pa chofe dirèkteman oswa twòp pou kache yon pwoblèm. Filtrasyon retire debri, men li pa korije siwo myèl ki te kontamine. Bay chak rekòt yon nimewo lo ak dat, epi note ki ruch ak sit li soti. Etikèt la dwe onèt sou pwa, orijin ak kontak pwodiktè; pa rele li medikaman oswa reklame li geri maladi. Kenbe echantiyon yon lo si gen plent epi sèvi ak bokal ki fèmen byen.

Siklòn, Lapli, Sechrès ak Chalè

Anvan sezon siklòn, tcheke sipò, mare chak ruch, koupe branch ki ka tonbe san detwi sous lonbraj, netwaye drenaj epi chwazi yon wout ki an sekirite. Pa tann alèt final la pou deplase koloni; transpò mande antre ki fèmen, vantilasyon, tan fre, machin ki estab ak yon sit resepsyon pare. Apre gwo lapli oswa van, verifye si ruch la dwat, sèk, gen antre lib, larenn ak kouve, epi si dlo oswa labou pa antre. Pa louvri lontan anba lapli. Sechrès ka diminye flè ak dlo menm lè tan an bèl; mezire rezèv epi pa rekòlte sa koloni an bezwen. Gwo solèy sou bwat la ka ogmante chalè. Bay lonbraj apremidi ak vantilasyon ki adapte san mete ruch nan yon kote toujou mouye. Yon apiye rezistan se depans nòmal biznis la, pa yon reparasyon ou fè sèlman apre chak tanpèt.

Èske Apikilti Rentab? Mezire Anvan ou Elaji

Revni pa egal kantite bokal miltipliye pa pri. Retire pri koloni, ruch ak pyès, kostim, smoker, manje siplemantè, tretman legal, bokal, etikèt, ekstraksyon, transpò, pèt, travay ak enterè. Mete ane kote rekòt la piti oswa zewo nan senaryo ou. Si ou konte sèlman bon sezon an, kalkil la pa pare. Kòmanse ak kèk ruch yon konseye ka ede ou swiv. Mezire pousantaj koloni ki siviv, kilogram pa ruch, lè travay, pri pou chak kilogram, bokal ki retounen oswa kraze, ak kliyan ki achte ankò. Pa double kantite ruch anvan ou ka jere parazit, ranplase larenn oswa koloni, epi vann rekòt aktyèl la san bese kalite. Siwo myèl se pa sèl valè myèl yo: polinizasyon ka ede jaden ak ekosistèm, men pa pwomèt yon ogmantasyon rekòt san mezi. Lasi oswa lòt pwodwi mande pwòp ekipman, estanda ak mache. Pi bon siy pou elaji se dosye ki montre koloni an sante ak kliyan ki repete—pa yon videyo ki montre lajan.
Pataje:WhatsAppFacebook
Ou vle aprann plis?

Gade tout plant ak gid ki disponib sou Pepinyè.